Ribolovni turizam

Ribolovni turizam definira se kao oblik gospodarskog ribolova pri čemu se na adekvatno autoriziranom ribarskom plovilu osim posade broda nalaze i turisti.

Autor: Filip Bukša (WWF Adria)

Brojne procjene stanja morskih resursa koje su provedene diljem svijeta ukazuju na njihovu ozbiljnu ugroženost. Takvo stanje prouzrokovano je neodrživim korištenjem resursa te nedostatnim mjerama i načinima upravljanja istima. Posljedica toga je da se ribarski sektor širom svijeta nalazi u vrlo nesigurnom položaju i potrebno je pronaći nove načine za osiguravanje dugoročne ekonomske stabilnosti ribara uz istovremeno obnavljanje resursa. Potraga za diversifikacijom ribarskog sektora zadire u brojne segmente društva i razne oblike djelatnosti. S obzirom na brzi rast turističkog sektora na globalnoj razini sve je više primjera stvaranja sinergija između turističkih i ribarstvenih aktivnosti u jedan zajednički koncept poznat pod nazivom ribolovni turizam.

Ribolovni turizam definira se kao oblik gospodarskog ribolova pri čemu se na adekvatno autoriziranom ribarskom plovilu osim posade broda nalaze i turisti. Uloga turista jest da imaju priliku iz prve ruke promatrati kako se odvijaju ribolovne aktivnosti te da mogu uvidjeti koji su to održivi oblici ribolova i što ih karakterizira. Važno je napomenuti kako turisti pritom ne sudjeluju u samom provođenju ribolovnih aktivnosti, prije svega radi njihove sigurnosti. Često se ovaj pojam zamijeni sa drugim dvjema sličnim djelatnostima koje ne spadaju u domenu ribolovnog turizma, gdje se primjerice sportski ili rekreativni ribolovci vode u ribolov te aktivno sudjeluju u ribolovu. Drugi primjer je tzv. „big game“ ribolov namijenjen izlovu trofejnih primjeraka tuna. U oba potonja slučaja svaki pojedinačni korisnik ove usluge mora posjedovati važeću dozvolu izdanu od nadležnog administrativnog tijela.

Neki od osnovnih karakteristika koje prate djelatnost ribolovnog turizma su:

• Korištenje selektivnijih ribolovnih alata

• Kraće ribolovne aktivnosti

• Manja količina prilova

• Povećani prihodi ribara

• Osigurana dugoročnija ekonomska stabilnost ribara

• Produženje turističke sezone

• Edukacija turista o održivom korištenju ribolovnih resursa

• Diversifikacija prihoda

Sve navedene značajke kumulativno doprinose smanjenju ribolovnog pritiska na morske resurse. S toga ne začuđuje da je ribolovni turizam prepoznat kao koncept s iznimnim potencijalnom razvitka na globalnoj razini. Ribolovni turizam u skladu je sa ciljevima održivog razvoja ribarskog sektora Europske unije te se promocija i razvoj ovakvih aktivnosti financira kroz razne sastavnice Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EMFF). Brojne lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG) predstavljaju izvanredan primjer kako se ribolovni turizam može uklopiti u okvire određenog područja i znatno doprinijeti njegovom razvoju. Osnova za razvoj ribolovnog turizma u okviru lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu je tzv. CLLD pristup, odnosno lokalni razvoj pod vodstvom zajednice koji prepoznaje specifičnosti područja i prisutnih ribarstava te ih nastoji unaprijediti slijedeći okvire održivog razvoja. Lokalne akcijske grupe u ribarstvu su dodatno povezane putem FARNET mreže koja im omogućuje da međusobno dijele iskustva i surađuju na mogućnostima razvoja ribolovnog turizma kao i ostalim aktivnostima usmjerenima ka diversifikaciji i razvitku sektora.

Sve su to razlozi zbog kojih i unutar Republike Hrvatske iz dana u dan raste interes ribara za diversifikacijom sektora u smjeru ribolovnog turizma. Primjera je sve više, od pojedinaca diljem obale do WWF Adrije, regionalne podružnice Svjetske organizacije za zaštitu prirode koja u sklopu projekata DestiMED, FishMPABlue2 i SSF pruža podršku lokalnim ribarima na područjima provedbe projektnih aktivnosti da razvijaju mogućnosti obavljanja djelatnosti ribolovnog turizma.

Izvor slike: PIXABAY