UKINUTA RJEŠENJA O ODSTRELU KORMORANA

Mjera kontroliranog odstrela kormorana je simbolična kada se radi o stvarnim učincima umanjenja šteta, ali proizvođači su je (naivno?) doživjeli kao prvi korak i čin otvorenosti za ozbiljnu suradnju

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je 29. siječnja 2018. godine  donijelo rješenja o ukidanju prethodnih rješenja kojima se ribnjacima dozvolio odstrel manjeg broja jedinki kormorana (velikog vranca), a radi smanjenja ogromnih šteta koje te ptice prouzrokuju na ribnjacima. ​

Kako samo Ministarstvo navodi u spomenutim rješenjima "Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je dana 29. siječnja 2018. godine putem elektroničke pošte zaprimilo obavijest ornitologa Tibora Mikuške o utvrđenom početku gniježđenja velikog vranca (Phalacrocorax carbo)." ​

Temeljem navedenog E maila Ministarstvo je zatražilo i isti dan (!) dobilo stručno mišljenje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Temeljem spomenutih E maila i mišljenja HAOP-a Ministarstvo je isti dan (!) ukinulo sva rješenja o odstrelu. Već sutra na ribnjacima se pojavila inspekcija koja je provjeravala provođenje navedenih rješenja o ukidanju!

Sekcija za toplovodni uzgoj HGK​ drži da ovakav način donošenje rješenja  ne ukazuje na potrebnu ozbiljnost pristupanja ovom problemu i zaštitu interesa proizvođača koji žive od proizvodnje ribe, stvaraju dodanu vrijednost, zapošljavaju i osiguravaju pretpostavke života u ruralnim područjima Republike Hrvatske.

Stoga je Sekcija sazvala konferenciju za novinare sa koje donosimo sljedeće Priopćenje za javnost:

Problem kormorana prisutan je u cijeloj Europskoj Uniji. Populacija kormorana se značajno povećala tijekom posljednjih 30-40 godina u cijeloj Europi. Prema projekcijama objavljenim u stručnim časopisima populacija je u EU dosegnula broj od više od dva milijuna primjeraka. Kormoran je mobilna vrsta, koja migrira nekoliko tisuća kilometara. Nema prirodnog neprijatelja. Hrani se isključivo ribom, dnevno pojede prosječno 500 – 600 grama ribe, a prilikom potrage za hranom može zaroniti i do 35 metara.

Kormoran uzrokuje izravne štete konzumirajući ribu, ali i neizravne štete jer ozljeđuje ribu što dovodi do uginuća i oboljenja. Zbog toga, šaranska proizvodnja u RH trpi milijunske gubitke (procjena je preko 4.000 kn/ha) te je ozbiljno doveden u pitanje opstanak cijelog sektora toplovodne akvakulture, a s tim u vezi dovedeno je u pitanje i očuvanje radnih mjesta i opstanak obitelji ljudi zaposlenih u tom sektoru. Osim toga, u usporedbi sa drugim poljoprivrednim sektorima npr. sa ratarskom proizvodnjom, u akvakulturi zapošljava se 2-3 puta više ljudi po ha, uplaćuje se  više doprinosa za ljude po ha, uprihoduje se više PDV-a od prodane ribe, održava se cijeli ekosustav, proizvodi se hrana za ptice, poboljšava se stanje vode, koja izlazi čistija nego je ušla u ribnjake iz vodotoka. Interventno ribnjaci zaprimaju vodu kada prijete poplave. Ukoliko dođe do propasti sektora toplovodne akvakulture, nestat će i svih ovih pozitivnih utjecaja i na prirodu i na društvo.

Kormoran je prenositelj bolesti na ribnjacima, npr. virusa KHV. Zbog prevelikog razmnožavanja kormorana populacije pojedinih vrsta riba u otvorenim vodama gotovo su nestale za što postoje mnogi znanstveni radovi (npr. prof. dr. sc. M. Piria, 2014., Utjecaj velikog vranca na riblji fond). Kormoran u otvorenim vodama ne bira vrstu ribe već konzumira i onu koja je strogo zaštićena. Često se previdi indirektna šteta koju trpi dinamika ekosustava što uključuje uništavanje šuma oko mjesta parenja i prezimljavanja zbog jakog herbicidnog djelovanja izmeta…dolazi do odumiranja stabala. Sve navedeno prepoznato je i od strane Europske komisije (Great cormorant, Applying derogations under Article 9 of the Birds Directive 2009/147/EC) koja u navedenom dokumentu spominje i problematiku onečišćenja voda.

Od 2013. godine Veliki vranac - kormoran (Phalacrocorax carbo) više nije na Popisu strogo zaštićenih vrsta, a Europski parlament je, sukladno članku 9. Direktive 2009/147/EZ, 2014. godine donio Zaključak po kojemu svaka država članica ima pravo poduzeti mjere kako bi ograničile utjecaj zaštićenih ptičjih vrsta radi sprječavanja nastanka ozbiljnih šteta na ribnjacima i vodama i kako bi se sačuvala flora i fauna.

Sukladno tome u RH donesena je mjera ograničenog odstrela  10 % populacije, cca 1200 komada, temeljem službenih podataka MZOE koji za 2011. godinu, prema istraživanjima Bird life, iznose 12.-20.000 jediniki, (iako se neslužbeno govori i o 40.000 komada samo u Kopačkom Ritu). Prema istraživanjima prof. dr. Pažura broj kormorana se svake 3,5 godine udvostručuje što samo govori da je stvarni podatak o broju jedinki daleko veći od navedenog.

Mjera ograničenog odstrela se primjenjuje i u ostalim članicama EU, u nekima se dozvoljava i odstrel do 30% populacije, a osim odstrela koriste se i druge metode kao što su npr. bojanje jaja u gnijezdima i slično. Prema nekim istraživanjima da bi se postigao nulti porast populacije potrebno je uništavanje 80% jaja što govori o progresivnom porastu populacije svake godine.

Zaštita šaranskih ribnjaka mrežama zbog veličine površina nije izvediva jer se mreže mogu postavljati na ribnjake do 0,5 ha, dok je veličina površina na šaranskim ribnjacima od 10 do 300 hektara.

Slijedeći korak koji je potrebno napraviti je izraditi ozbiljan program monitoringa nad kormoranima u koji će biti uključeni ipredstavnici MZOE i MP, proizvođači, ŠRD, znanstvenici i neutralni eksperti kako bismo dobili približan podatak o broju kormorana na području RH i sukladno tome donijeli mjere koje bi populaciju držale na razini na kojoj ne prave štete gospodarstvu i prirodi.

Donijeta mjera kontroliranog odstrela kormorana je simbolična kada se radi o stvarnim učincima umanjenja šteta ribnjacima. Međutim proizvođači su je doživjeli kao prvi korak i čin otvorenosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike za ozbiljnu suradnju i čin prepoznavanja problema na kojeg bezuspješno godinama upozoravaju.

Način ukidanja rješenja o dopuštenju odstrela dovodi to u pitanje i stvari vraća na početak.