Zašto vrijedi jesti ribu?

Jesti kvalitetno i zdravo znači uključiti u prehranu što više dobrih namirnica, a na toj listi poželjne hrane na samom je vrhu svakako riba.

Autor: Mateja Domitrović

Jesti kvalitetno i zdravo znači uključiti u prehranu što više dobrih namirnica koje pomažu našem organizmu da izdrži dnevne napore na duge staze, a na toj listi poželjne hrane na samom je vrhu svakako riba

Oduvijek slušamo kako treba jesti što više povrća, morske i riječne ribe, ali i one iz jezera i ribnjaka jer riba je ono što treba i vrijedi jesti što češće. Dapače, razloga za što više ribe na tanjuru ima napretek. Za početak, ona je glavni izvor čudesnih omega-3 masnih kiselina, bogata je proteinima visoke biološke vrijednosti. 

Nadalje, riba je bogata kalijem, kalcijem, jodom, magnezijem, te vitaminima među kojima treba istaknuti vitamin D koji je važan za naše kosti, a kojeg inače dobivamo od sunca. Zanimljivo je da primjerice neki narodi poput onih iz skandinavskih zemalja, iako zakinuti za broj sunčanih dana u godini, nemaju problema s kostima jer jedu puno ribe s velikim sadržajem vitamina D kao što su losos, haringa, srdela i pastrva, a sve one su dostupne i u našim ribarnicama i trgovinama. 

Riba je namirnica koja ne traži dugu pripremu pa riblji ručak ili večera mogu biti gotovi i za dvadesetak minuta, bilo da je grilate, lešate, pečete ili pržite. I od onih jeftinijih primjeraka mogu se skuhati divna jela, samo treba pronaći pravi recept i pustiti mašti na volju. Kuhanje je ozbiljan posao, ali je i igra, zabava i uvijek doživljaj, pogotovo ako nastaju neki novi okusi. 

Ako vam smeta miris pržene ribe ubacite je u pećnicu sa začinskim biljem, podlijte s malo bijelog vina i ručak od 30 minuta je gotov. I od najjeftinije ribe poput srdele ili inćuna mogu se pripremiti jela koja ne uključuju samo friganje i kao prilog krumpir salatu. Od njih možete primjerice pripremiti složenac s krumpirom, lukom i komoračem, a tu su i srdele na crveno - filetirane pohane srdele umočite u umak od rajčice i povrća i poslužite uz palentu u koju ste dodali masline. Sitnu ribu također možete lešati, pogotvo inćune kojima je uz dodatak malo luka, češnjaka, peršinova lista, ribane mrkve i bijelog vina dovoljno pet minuta da se skuhaju, a sve te sokove najbolje je „pokupiti“ kruhom. 

Isprobajte i sirotinjsku verziju tanjura s tjesteninom tako da spojite friganu srdelu ili inćune te ostatke pečene ribe s paštom i maslinovim uljem, češnjakom, bosiljkom, peršinom i poprženim usitnjenim starim kruhom. Nije zahtjevno, ne košta puno, a rezultat je prava senzacija.
Nadalje, ostatke ribe nemojte bacati, pogotovo ako vam ostane nešto pečene ili kuhane bijele ili plave ribe, od nje možete napraviti salatu, dodati je u slanu pitu iliti quiche, napraviti sendvič, riblji namaz ili paštetu kao idealnu brzu mezu ili gablec. 

Ako ste ispržili previše srdela za ručak, taj višak pripremite na savur, odnosno prelijte ih s ukuhanom marinadom od luka, češnjaka, začina, vode, vina i kvasine. Takve srdele „na kiselo“ mogu stajati u hladnjaku i tjedan dana, a uz njih je potreban samo komad kruha. 

S malo novca i malo vremena mogu se načiniti nevjerojatna riblja jela, a znajući da jedemo ono što vrijedi i što nam čini dobro užitak mora biti još veći.