Poželjni učinci konzumacije ribe tradicionalno se pripisuju polinezasićenim masnim kiselinama iz plavih i drugih masnih riba, ali novija istraživanja sugeriraju da i bijela, nemasna riba ima vrlo korisne učinke na zdravlje ljudi. Dok plava riba sadrži vise masnih kiselina i vitamina D od bijele ribe, nemasna riba sadrži više joda i ima nižu kalorijsku vrijednost.
Osobe koje konzumiraju masnu ribu imaju smanjen rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, što je povezano prvenstveno s unosom omega-3 masnih kiselina, no veći broj studija ukazuje da pozitivan učinak konzumacije riba nije samo rezultat unosa EPA i DHA, nego da i drugi elementi konzumacije ribom pogoduju zdravlju krvožilnog sustava – proteini, peptidi i aminokiseline. Iako se malo zna o mogućim razlikama između proteina u masnoj ribi u odnosu na nemasnu, nemasna riba smatra se superiornim izvorom proteina pa se tako veći broj istraživanja bavio ispitivanjima učinka konzumacije bijele ribe na različite metaboličke procese u organizmu.
Utvrđeno je da se konzumacijom ribljih proteina poboljšava osjetljivost na inzulin kod osoba rezistentnih na inzulin, što može pridonijeti prevenciji dijabetesa tipa II. Drugi radovi su ukazali da konzumacija proteina iz ribe pomaže regulaciji razine triglicerida u serumu. Bijela riba, poput oslića, bakalara, brancina ili orade, može pridonijeti liječenju pretilosti djelovanjem na osjećaj sitosti i energetsku ravnotežu.
Bioaktivni peptidi iz riba građeni su od malog broja aminokiselina te se mogu direktno apsorbirati iz crijeva u krvotok. Utvrđeno da imaju antioksidacijsko i protutumorsko djelovanje, djeluju na smanjenje krvnog tlaka i sprječavanje zgrušavanja krvi, te imaju ulogu u zdravlju mozga. Iako su bioaktivni peptidi prirodno prisutni u ribama, veliki broj istraživanja unazad desetak godina fokusiran je dobivanje peptida iz nejestivih dijelova koji zaostaju nakon prerade bijele ribe. Naime, riba može imati i do 40% nejestivih zaostataka koji uključuju glave, utrobne organe, kosti i dijelove mišićnog tkiva, a proizvodnjom peptida iz ovih sirovina doprinosi se i smanjenju otpada i povećanju održivosti prerade ribe.
Osnovne građevne jedinice proteina i peptida – aminokiseline iz riba – osim hranjive vrijednosti imaju i neke funkcionalne učinke, pri čemu je važno spomenuti aminokiselinu taurin. Najveće količine taurina pronađene su u bijeloj ribi, školjkašima i glavonošcima. Povoljni učinci taurina uključuju pomoć pri gubitku tjelesne težine, regulaciju lipida u krvi, antisklerotično i protuupano djelovanje. Utvrđeno je da se unos taurina povezuje sa smanjenim rizikom za kardiovaskularne bolesti te da kod zdrave populacije, unos taurina i omega-3 masnih kiselina bolje pridonosi smanjenju rizika od samog unosa omega-3 kiselina.
Rezultati novih istraživanja sugeriraju da konzumiranje i masne i nemasne ribe može pozitivno utjecati na skupinu metaboličkih poremećaja koju nazivamo metabolički sindrom, a čini se da je konzumiranje nemasne ribe posebno povezano s korisnim promjenama koje se tiču nakupljanja masnog tkiva u području trbuha, visoke razine kolesterola i povišenog krvnog tlaka. Stoga bi se bijela riba trebala naći na našem jelovniku barem jednom tjedno!
Autor: prof.dr.sc. Sanja Vidaček Filipec
