Srdela je poznata kao vrsta ribe iznimno visoke kakvoće. U tom malom paketiću nalazi se cijelo bogatstvo visoko vrijednih i lako probavljivih bjelančevina, omega-3 masnih kiselina, vitamina te minerala poput kalcija. Riba, posebice mala plava riba, smatra se najboljim prehrambenim izvorom dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina kao što su omega-3: eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA). Ove značajke daju ribi svojstva koja promiču tjelesno i mentalno zdravlje ljudi, a mogu preventivno djelovati na nastanak određenih bolesti i stanja.
Tijekom godine, a povezano s intenzivnim razdobljima hranjenja, migracijama, mrijestom, promjenama u temperaturi mora i slično, udio pojedinih komponenti u mesu ribe se mijenja. U narodu se razdoblje kada je neka riba nutritivno i okusom najbolja za konzumaciju naziva „stađun“, a za srdelu, stađun je tijekom kolovoza i rujna. Obzirom na visoku vrijednost srdele u našem gospodarstvu, kako za potrošače tako i za riboprerađivačku industriju, nedavno je provedeno znanstveno istraživanje s ciljem utvrđivanja promjena u njezinom kemijskom sastavu i prehrambenoj vrijednosti tijekom jedne godine. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost konzumacije srdele te daju vrijedne podatke koji, među ostalim, mogu pružiti informacije korisne za prehrambene smjernice i savjetovanja u prehrani te važne informacije za riboprerađivačku industriju.
Tijekom 12 mjeseci 2018. godine lovljena je srdela (Sardina pilchardus) pecature (broj komada u jednom kilogramu) 38-40. Analize su pokazale kako je srdela imala najveći udio masti od srpnja do kolovoza, veći od 10 g/100 g fileta srdele, dok je udio bjelančevina bio stabilan tijekom cijele godine i iznosio 19-20 g/ 100 g fileta. Upravo u ljetnom razdoblju, količina visoko-nezasićenih masnih kiselina bila je najviša, stoga se opravdano to razdoblje smatra stađunom od srdele. Međutim važno je za naglasiti da je tijekom cijele godine srdela ima visok udio dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina, posebice EPA i DHA. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporuča dnevni unos od 0.25 do 0.50 grama EPA + DHA kao prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Obzirom da zapadnjački način prehrane osigurava oko 0.15 grama EPA+DHA, što je znatno niže od preporučenih količina, uvrštavanjem srdele u prehranu možemo doprinijeti svome zdravlju. Naime, najniže količine sume EPA i DHA u srdeli zabilježene su u siječnju i veljači, oko 0.32-0.36 grama u 100 g fileta, dok je tijekom stađuna količina veća od 3 grama na 100 grama fileta. Dakle, bez obzira na sezonu, srdela je uvijek izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina.
Dodatno, od siječnja do travnja, u razdoblju kada srdela ima niži udio masti, količina ukupnih esencijalnih aminokiselina (dakle onih koje naš organizam ne može sam sintetizirati) je najviša te se u 100 grama fileta srdele nalazi količina od oko 500 mg esencijalnih aminokiselina. Ljudsko tijelo ne može pohraniti aminokiseline, stoga je unos istih kroz svakodnevnu prehranu iznimno važan za zdravlje i normalno funkcioniranje organizma.
Uzimajući u obzir pristupačnost, cijenu te nutricionističke preporuke povezen s unosom omega-3 masnih kiselina i esencijalnih aminokiselina srdele se mogu smatrati bogatim izvorom ovih prehrambeno vrijednih sastojaka i to tijekom cijele godine.
Cjeloviti rad možete pročitati OVDJE.
Autor: Izv.prof.dr.sc. Vida Šimat
