*Autor: Filip Bukša (WWF Adria)
Tržište Europske unije golemo je kada govorimo o razmjerima trgovine proizvodima iz ribarstva i akvakulture. Mnogo različitih nacija uvjetuje različite prehrambene navike što generira veliku i raznoliku potražnju za proizvodima iz ribarstva i akvakulture. Iako Europska unija kroz svojih 28 zemalja članica ostvaruje izlaz na mnoga mora te posjeduje ribarske flote u raznim dijelovima svijeta, njena potražnja za hranom morskog podrijetla uvelike je ovisna o uvozu. Ovaj članak pruža sažeti pregled tržišta vezanog za proizvode iz ribarstva i akvakulture na razini EU, pritom vršeći usporedbu sa svjetskim tržištem te pružajući uvid u položaj istog tržišta na razini Republike Hrvatske.
Globalni aspekt proizvodnje
Europska unija četvrti je najveći proizvođač proizvoda iz ribarstva i akvakulture na svijetu. U 2015. godini 28 zemalja članica EU skupno je proizvelo 6 467 338 tona proizvoda iz ribarstva zauzimajući udjel od 3,1% na svjetskoj razini. Od toga 80% proizvodnje dolazi iz ribarstva dok ostalih 20% potječe iz akvakulture. Usporedbe radi iste godine Kina je zauzela vodeću svjetsku poziciju na tržištu sa udjelom od 37,69% te ju slijede Indonezija sa 10,55% i Indija sa 4,79%. Nakon EU na petom mjestu ukupne svjetske proizvodnje nalazi se Vijetnam sa 2,95% te slijede Sjedinjene Američke države sa udjelom od 2,60%.
Vodeći u trgovini
Kada govorimo o ukupnoj vrijednosti trgovine proizvodima iz ribarstva i akvakulture na svjetskoj razini Europska unija zauzima vodeću poziciju. U 2016. godini ovaj oblik trgovine iznosio je 54,3 milijardi eura protuvrijednosti za 14,1 milijuna tona proizvoda iz ribolova i akvakulture. Veći dio trgovine odnosi se na trgovinu između EU sa ostatkom svijeta, od čega čak 81% otpada na uvoz. Najviše se uvoze pelagična riba, salmonidi, rakovi te mekušci. Vrijednost uvoza Europske unije karakterizira rast od otprilike 9% od 2015. godine. Glavni razlog je porast cijene salmonida od 27% kao i mnogih drugih vrsta. Obrazac pada cijena primjetan je jedino kod trgovine proizvodima nastalima od različitih vrsta tuna.Trgovina proizvodima iz ribarstva unutar EU je također vrlo velika te je u 2016. godini iznosila čak 25,2 milijardi eura. To predstavlja rast od gotovo 2 milijarde eura kada vrijednost unutarnje trgovine proizvodima iz ribarstva EU usporedimo sa vrijednošću iste u 2015. godini.
Unutarnje EU tržište
Od 2015. godine ukupna opskrba tržišta (vlastiti ulov te uvoz) Europske unije ribom doživljava manji pad. Razlog tome je smanjenje uvoza kao i pad vlastite proizvodnje kao posljedica restrikcija ribolovnih aktivnosti. Unatoč generalnom smanjenju, uvoz proizvoda iz ribarstva i akvakulture još uvijek je veći od vlastite EU proizvodnje te taj trend nastavlja rasti i u 2016. godini. Kada govorimo o prosječnoj konzumaciji ribljih proizvoda na razini EU po glavi stanovnika, zamjetan je pad konzumacije ribljih proizvoda iz ulova te rast konzumacije proizvoda iz akvakulture. Unatoč trendu porasta udjela hrane iz akvakulture u odnosu na ribu iz ulova, potonja u 2015. godini još uvijek čini gotovo 74% ukupnog EU tržišta ribljim proizvodima.Dugoročno promatrajući samodostatnost opskrbe tržišta Europske unije proizvodima iz ribarstva proteklih godina primjećuje se omanji pad, odnosno pad vlastite proizvodnje te porast uvoza. Međutim, unatoč zabilježenom padu u 2015. godini postotak vlastite opskrbe proizvodima iz ribarstva iznosio je 46% ukupne potrošnje te je viši od desetogodišnjih i petogodišnjih prosjeka. Za proizvode iz ribarstva poput mekušaca, male plave te slatkovodne ribe postotak samostalne opskrbe EU tržišta pokazuje pozitivne i rastuće trendove u periodu od pet godina. S druge strane, kada govorimo o opskrbi tržišta listovima i salmonidima, samodostatnost EU karakterizira pad.
Udio Republike Hrvatske
Ukupan registrirani ulov ribarstva u Hrvatskoj u 2015. godini iznosio je 72 264 tona, odnosno svega 1,40% ukupnog ulova na razini Europske unije. Najveći postotak ulova otpada na malu plavu ribu što je u skladu sa vodećim trendovima ulova na razini EU. Promatrajući akvakulturu hrvatska proizvodnja iznosila je 1,29% volumnog udjela odnosno 2,48% vrijednosti ukupne proizvodnje akvakulture na razini EU. Najveći udio u akvakulturnoj proizvodnji Hrvatske otpada na tunu, oradu i brancina. Iste vrste nalaze se u 10 najproduciranijih vrsta na razini europske akvakulture.U 2016. godini kućanstva Europske unije potrošila su na proizvode ribarstva i akvakulture 54,8 milijardi eura, što predstavlja porast od 1,5% u odnosu na 2015. godinu. Ovakav trend zamjetan je za većinu zemalja EU. Usporedbe radi, prosječno hrvatsko kućanstvo za isti je period za iste proizvode zabilježilo porast potrošnje od 3%. Promatrajući promjenu potrošnje proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika u 2016. godini na razini EU primjetan je rast od 0,9%. Na razini Hrvatske za isto razdoblje je evidentiran porast potrošnje ovih proizvoda po glavi stanovnika od 4,3%. Promatrajući potrošnju ribe i ribljih proizvoda u kilogramima po glavi stanovnika u 2015. godini EU prosjek je karakterizirao pad od 2% dok je hrvatski prosjek karakterizirao rast od 4%. Međutim, unatoč tom porastu u Hrvatskoj je prosječna potrošnja ribe po glavi stanovnika tek oko 10 kilograma za razliku od EU prosjeka koji iznosi oko 20 kilograma ribe po glavi stanovnika.
*EUMOFA 2017. The EU fish market; www.eumofa.eu
