Autor: prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender
U razvijenim zemljama moždani udar se nalazi na trećem mjestu kao uzrok smrtnosti, dok je u Hrvatskoj zauzeo visoko drugo mjesto uzroka smrtnosti te prvo mjesto kao uzrok invaliditeta, što ima vrlo velike i ozbiljne posljedice za pojedinca. Najznačajnije posljedice moždanog udara uključuju promjene u ponašanju, demenciju, depresiju, kao i fizičku i radnu nesposobnost.
Riba kao sastavni dio mediteranske prehrane
Mediteranski model prehrane pokazao se blagotvornim kada je u pitanju smanjenje rizika od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, ali i bolji oporavak nakon neželjenih događaja poput moždanog i srčanog udara. Poznato je da, osim žitarica, obilja voća i povrća, maslinovog ulja i niskomasnih mliječnih proizvoda, riba zauzima značajno mjesto u mediteranskom tipu prehrane. Riba sadrži visokokvalitetne proteine i blagotvorne omega – 3 masne kiseline koji, zajedno s ostalim važnim nutrijentima kojima mediteranska prehrana obiluje, djeluju sinergijski u očuvanju zdravlja krvnih žila.
Studije pokazuju da unos ribe, odnosno omega – 3 masnih kiselina, može smanjiti rizik od pojave, kao i smanjiti smrtnost uslijed moždanog udara. Upravo zato se preporučuje ribu konzumirati barem dva puta tjedno u pojedinačnoj količini od 170 grama, posebice one plave, poput srdele, skuše, tune i inćuna.
Važnost vrste termičke obrade
Osim vrste ribe svakako je važan i način termičke obrade pri čemu prednost treba da „zdravijim“ metodama poput kuhanja na pari, poširanja ili pečenja u pećnici. Naime, rezultati jedne velike studije objavljene 2008. godine u časopisu Neurology pokazali su da konzumacija pečene ili kuhane tune te drugih vrsta riba bogatih omega – 3 masnim kiselinama, eikozapentaenskom (EPA) i dokozaheksaenskom (DHA) masnom kiselinom, tri ili više puta tjedno može smanjiti rizik od propadanja kognitivne funkcije i moždanog udara.