Istraživanja su pokazala da se na svjetskom i domaćem tržištu ribe i ostalih morskih plodova javljaju novi trendovi pa smo najznačajnije odlučili izdvojiti u ovom članku.
1. Održivo ribarstvo
Trgovci, ugostitelji i krajnji potrošači diljem svijeta sve više potražuju ribu i morske plodove s obilježjem održivosti i taj trend je u stalnom porastu. Tako je i na domaćem tržištu dostupna smrznuta riba koju obilježava održivo ribarstvo, a prepoznaje se po oznakama kao što je MSC za ribu iz ulova ili ASC za ribu iz uzgoja, te BIO i ORGANIC. Suvremeni potrošači spremniji su kušati različite vrste ribe (ne samo one na koje su desetljećima navikli, poput orade, brancina, srdele i slično), dok su kuhari skloni eksperimentiranju s različitim ribljim vrstama, a sve u svrhu zadovoljenja održivosti. Trgovcima i ugostiteljima su proizvodi iz održivog ribarstva ujedno i način diferenciranja na tržištu, odnosno način privlačenja djela kupaca.
2. Međuobroci od morskih organizama
Općenito raste popularnost svježih i nutritivno vrjednijih međuobroka, kao što su svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća, svježe voće i povrće, juhe koje se mogu konzumirati „s nogu“ i slično. Tako je zabilježen i trend konzumacije hladnih jela od ribe i ostalih morskih organizama pa potrošači za međuobrok često biraju dimljenu ili mariniranu ribu ili pak sushi, alge, salatu s tunom i povrćem i slično.
3. Prehrana bogata proteinima
I dalje je prisutan trend konzumacije hrane koja sadrži visok udio proteina. Upravo iz tog razloga je konzumacija ribe i ostalih morskih plodova vrlo privlačna potrošačima. Suvremeni potrošači često posežu za hranom koja će ih duže držati sitima, a da je ujedno i nutritivno vrijedna hrana. Dimljeni fileti ribe ili pak grickalice od algi predstavljaju jednostavan međuobrok bogat proteinima, a ujedno niskokalorijski koji će vas ipak dugo držati sitima.
4. Lokalna riba
Generalno raste potražnja za lokalnim prehrambenim proizvodima, a uslijed pandemije virusa COVID-19 potražnja za lokalnim proizvodima još je izraženija. Potrošači su sve više svjesni da kupnjom lokalne hrane pomažu malim proizvođačima, pozitivno utječu na lokalnu ekonomiju i otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta. Jednak trend zabilježen je i na tržištu ribe i ostalih morskih plodova gdje se preferira riba hrvatskog podrijetla. Da Hrvati preferiraju lokalnu ribu i ribu hrvatskog podrijetla dokazano je i u istraživanju koje su proveli Eurofish i Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva (2017), a pokazuje da najveći broj hrvatskih potrošača radije bira ribu podrijetlom iz regije/lokalno (29%) ili iz Hrvatske (55%) nego ribu stranog podrijetla. Prema istom istraživanju razlog odabira lokalne/hrvatske ribe je bolji okus i bolja kvaliteta, dok četvrtina ispitanih potrošača bira ribu iz Hrvatske isključivo kako bi pružili potporu lokalnim ribarima.
5. Multikulturalni okusi
Visok udio pripadnika generacije Z (rođeni nakon 1997. godine) vjeruje da je upravo multikulturalna, odnosno etnička hrana sadašnji gastronomski trend. Etnička hrana i začini u kombinaciji s ribom (poput piri piri umaka, tahina, Chimichurri umaka, Gochujanga i mnogi drugi) zabilježit će povećanu prodaju i konzumaciju u 2020. i nadolazećim godinama, a što je u skladu s trendom eksperimentiranja prilikom pripreme obroka.
Autor: Marina Tomić Maksan (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet)
