Plemenita periska Pinna nobilis (Linnaeus, 1758) je najveći školjkaš Sredozemnog mora gdje je endemičan i sa svojom veličinom do 1,2 m visine svrstava se među najveće na svijetu. Duž cijele Jadranske obale rasprostranjena je na pješčanim dnima obraslim morskim cvjetnicama. Ishrana plemenite periske se bazira na detritusu, fitoplankonu te mikro i mezozooplanktonu. Ima važnu ekološku ulogu u staništu u kojem se nalazi jer filtrira velike količine detritusa i zadržava značajne količine organske tvari te na taj način doprinosi prozirnosti morske vode.
Mehanička oštećenja usred sidrenja ili primjena raznih ribolovnih alata, strukturne promjene u naseljima morskih cvjetnica, modifikacije staništa uzrokovane eutrofikacijom obalnih područja, kao i prikupljanje od strane ljudi radi prehrane neki su od najčešćih antropogenih uzroka mortaliteta ove vrste.
Od rane jeseni 2016. g., masovni mortalitet razara populacije ovog endemskog školjkaša u Sredozemnom moru. Novoopisani endoparazit (Haplosporidium pinnae) u kombinaciji s aktinobakterijom Mycobacterium najvjerojatniji su uzrok ove ekološke katastrofe smjestivši jednu od najvećih školjkaša na svijetu na rubu izumiranja. Rezultati nedavnih istraživanja sugeriraju da se H. pinnae vjerojatno regionalno raspršio površinskim morskim strujama te da je ekspresija bolesti usko povezana s temperaturama iznad 13,5 °C i rasponom saliniteta između 36,5–39,7 ‰. Širenje bolesti duž mediteranskog bazena najvjerojatnije je povezano s raspršenim mjestima preživljavanja s vrlo malo preživjelih (potencijalno otpornih) jedinki, što ukazuje na izazovni scenarij očuvanja plemenite periske, koji će zahtijevati brze i strateške mjere upravljanja. U Jadranskom moru ovi uzročnici su prvi puta zabilježeni 2018. godine te je do 2019. godine izazvao mortalitet 36% – 100% jedinki ovisno o području Jadranske obale.
Obzirom na brzo i ozbiljno širenje masovnog mortaliteta periski, u literaturi se nadalje pretpostavlja da su područja manje izložena velikim morskim strujama u manjem riziku od prijenosa patogena. U skladu s tom pretpostavkom, prema recentnom istraživanju procjene gustoće i strukture populacija plemenite periske, na području Paškog zaljeva pronađene su od 0,6 – 2,33 žive jedinke na 100m2 ovisno o lokaciji u zaljevu.
Trenutno, različite akcije provode se s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti vrsta te podizanja svijesti o važnosti očuvanja vrsta pa tako i plemenite periske.
Akcijom „Jeste li ih vidjeli?“ Ministarstva zaštite okoliša i energetike (https://mzoe.gov.hr/vijesti/akcija-jeste-li-ih-vidjeli-prosirena-na-plemenitu-perisku/5950) poziva se javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene periske, kao i fotografije i informacije o prisutnosti uginulih i živih jedinki, a s ciljem praćenja stanja populacije periski koja je trenutno pod visokim rizikom od izumiranja u cijelom Sredozemnom moru.
Autor teksta: Daniel Matulić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Autor fotografija: Jan Bukša
