Srdela je mala plava morska riba, srebrno-plave boje i sjajne glatke površine tijela. U prosjeku naraste između 12 i 25 centimetara, živi kratko, ali vrlo dinamično. Istina je da srdela može živjeti čak 15 godina međutim, s obzirom da je ona glavni plijen predatorima poput riba, liganja, morskih sisavaca pa i morskih ptica i da se ogromne količine ove ribe love u oceanima i morima, većina ne poživi dugo. Srdele troše svoje vrijeme plivajući u velikim gustim jatima i proždirući fitoplanktone i zooplanktone. Srdela čini važan dio ekosustava te preveliki izlov sitne plave ribe predstavlja opasnost za cijeli ekosustav zbog čega je potrebno uvoditi lovostaj. S obzirom da se srdela mrijesti zimi, u siječnju je propisan lovostaj odnosno vrijeme kada je zabranjeno loviti srdele. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini ulovljeno je 43 tisuće tona srdela, a od ukupnog ulova srdela u EU, svaku drugu srdelu ulove hrvatski ribari, stoga je sektor ribarstva odnosno konkretno srdela vrlo važna za hrvatsko gospodarstvo. Oduvijek je srdela bila naša hraniteljica, jer zavirimo li u povijest saznat ćemo kako je primjerica hvarska katedrala izgrađena upravo od lova na srdele i to već u 12. stoljeću.
Savršeni proteini i bogatstvo omega
O srdeli kao našoj nenadmašnoj hraniteljici zadnjih godina se priča u superlativima i zbog njene visoke nutritivne vrijednosti. Svoj ugled dobila je djelomično i zbog spoznaja o blagotvornosti masnijih vrsta riba koje obiluju omega-3 masnim kiselinama. U slučaju ribe, „masnije je zdravije“. Naime, masna riba upravo zbog većeg sadržaja masnih kiselina osigurava više blagodati za zdravlje nego nemasna riba. Također, riba je izvrstan izvor proteina koji se razlikuju od proteina mesa toplokrvnih životinja. Proteini ribe lakše su probavljivi (u prosjeku 2 do 3 sata) i bolje iskoristivi od proteina mesa i mlijeka. Zbog vrlo niskog sadržaja vezivnog tkiva i prirode proteina, koje uglavnom čine kratka mišićna vlakna, mala je vjerojatnost da će se nakon konzumacije ribe javiti osjećaj „težine“ u želucu.
Također, srdela je jedna od rijetkih namirnica koja sadrži značajne količine koenzima Q10, nutrijenta koji se nalazi u svim tjelesnim stanicama. Vjeruje se da koenzim Q10 ima antioksidativno djelovanje i povećava razinu tjelesne energije. Studije također sugeriraju da koenzim Q10 može blagotvorno djelovati na zdravlje srčano-žilnog sustava. Osim koenzima Q10, srdele su značajan izvor vitamina B12, vitamina D, selena, fosfora, kalcija, kalija, joda te željeza.
Znate li tko najviše profitira od unosa srdele u prehrani?
Osobe koje redovito jedu ribu smanjuju svoj rizik od moždanog udara, depresije i mentalnog propadanja koje se dovodi u vezu sa starenjem. Međutim, daleko najveća blagodat koju nudi riba je ona za zdravlje srca i krvnih žila. Studije pokazuju kako redoviti umjereni unos ribe koja obiluje omega-3 masnim kiselinama smanjuje rizik od srčano-žilnih bolesti za 36%.
Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da redovit unos ribe tijekom trudnoće i dojenja ima blagotvoran učinak na zdravlje dojenčeta i majke. Posebna se važnost pridaje omega-3 masnim kiselinama i njihovom utjecaju na kognitivne sposobnosti djeteta te prevenciju srčano-žilnih, malignih i kroničnih upalnih bolesti.
Posebnu korist konzumacija ribe donosi osobama starije dobi. Primjerice, osobe starije životne dobi koje češće konzumiraju ribu imaju veću gustoću kostiju od svojih vršnjaka. Žene u postmenopauzi koje redovito jedu kuhanu ili pečenu ribu imaju za 30% manji rizik od srčanog zastoja u odnosu na žene koje na isti način pripremljenu ribu jedu vrlo rijetko ili nikada. Pri tome, plava riba polučuje znatno snažnije djelovanje na očuvanje zdravlja u odnosu na bijelu ribu. Dakle, svi profitiramo uvrstimo li plavu ribu dva puta tjedno u prehranu no najviše su na dobitku djeca, trudnice i starije osobe – najranjivije skupine u populaciji.
Zbog svojega, gotovo idealnog, nutritivnog profila, srdela zauzima sam vrh nutricionističke top ljestvice. Bezbroj je načina pripreme srdela u našim krajevima, ali se ipak najčešće priprema na tavi i na roštilju ili se marinira. Oni mudriji među nama uvijek će imati spremljenu koju konzervu srdela u smočnici, za primjerice dane bez ideja za večernji obrok, te dopustiti da srdela, nakon mora i ulja, zapliva po treći puta i u malo vina.
Nutricionistički tim Vitaminoteke
