Multipla skleroza (MS) je kronična, upalna i autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava (SŽS), koja pogađa više od dva milijuna ljudi širom svijeta. Bolest najčešće pogađa žene, čak dva do tri puta češće nego muškarce, a iako još uvijek nije poznat točan uzrok, znanstvenici smatraju da ključnu ulogu igraju genetski i okolišni čimbenici. Među tim čimbenicima ističe se i prehrana, koja je sve češće u žarištu znanstvenih istraživanja kao potencijalni saveznik u prevenciji i ublažavanju simptoma bolesti.
Utjecaj genetike i okolišnih čimbenika na razvoj bolesti
Iako MS nije nasljedna bolest u klasičnom smislu, osobe koje imaju bliskog člana obitelji s MS-om imaju veći rizik za njezin razvoj. Osim genetike, brojni okolišni čimbenici poput pušenja, izloženosti suncu, infekcije virusom Epstein-Barr, ali i prehrambenih navika, mogu doprinijeti razvoju bolesti ili utjecati na njezin tijek. Posebna pažnja u znanstvenoj literaturi posvećena je prehrani, pri čemu se prehrana bogata zasićenim mastima i punomasnim mliječnim proizvodima povezuje s većim rizikom od razvoja MS-a. S druge strane, prehrana koja uključuje obilje povrća i ribe, osobito masne ribe, pokazuje zaštitni učinak.
Masna riba i njezin potencijalni zaštitni učinak
Masna riba (poput tune, srdela, palamide i skuše) iznimno je bogata omega-3 višestruko nezasićenim masnim kiselinama i vitaminom D, hranjivim tvarima koje imaju važnu ulogu u regulaciji imunosnog sustava. Istraživanja pokazuju da konzumacija ribe u količini od otprilike 30 grama dnevno (odnosno dvije porcije tjedno) može biti povezana s 18 % manjom demijelinizacijom središnjeg živčanog sustava. Još značajnije, veći unos konzervirane masne ribe bilježi čak 41 % manji rizik od demijelinizacije.
Omega-3 masne kiseline: prirodni protuupalni saveznik
Ključna uloga omega-3 masnih kiselina u kontekstu MS-a je njihovo protuupalno djelovanje, što ih čini važnim saveznikom u očuvanju integriteta središnjeg živčanog sustava. Posebno važnu ulogu imaju vrlo dugolančane omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline, poput dokozaheksaenske kiseline (DHA) i eikozapentaenske kiseline (EPA). Djeluju tako da smanjuju upalne procese; potiskuju pro-upalne T-pomoćničke stanice, sprječavaju njihov prodor kroz krvno-moždanu barijeru i inhibiraju enzime koji razgrađuju mijelin, tvar koja štiti živčana vlakna. Na taj način omega-3 masne kiseline potencijalno usporavaju napredovanje bolesti.
Vitamin D: ključna karika u imunološkoj ravnoteži
Vitamin D, koji je također obilno zastupljen u masnoj ribi, poznat je po svojem učinku na imunosni sustav. Ovaj vitamin ne djeluje samo na zdravlje kostiju, već i na imunomodulaciju; inhibira razvoj upalnih stanica koje sudjeluju u patogenezi MS-a (poput Th1 stanica), dok istovremeno potiče razvoj zaštitnih imunoloških stanica (Treg i Th2). Zanimljivo je da u zemljama s nižom izloženošću sunčevoj svjetlosti (koja potiče sintezu vitamina D u koži) prehrambeni izvori ovog vitamina, poput ribe, postaju još važniji.
Taurin: aminokiselina s neuroprotektivnim potencijalom
Osim omega-3 masnih kiselina i vitamina D, riba sadrži i aminokiselinu taurin koja je sve češće predmet znanstvenih istraživanja zbog svojih potencijalnih neuroprotektivnih učinaka. U pokusima na životinjskim modelima, taurin je pokazao sposobnost smanjenja upale te poticanje regeneracije mijelinske ovojnice putem diferencijacije prekursorskih stanica oligodendrocita. Iako su istraživanja još u ranoj fazi, znanstvenici sugeriraju da bi taurin, u kombinaciji s postojećim terapijama, mogao pomoći u obnovi oštećenih živaca kod osoba s MS-om.
Crijevna mikrobiota i imunološka ravnoteža
Još jedno područje koje privlači sve veću pozornost u kontekstu MS-a je uloga crijevne mikrobiote, zajednice bakterija koje nastanjuju naš probavni sustav. One imaju ključnu ulogu u regulaciji imuniteta, a njihova ravnoteža uvelike ovisi o prehrani. Prehrana koja uključuje ribu može pozitivno utjecati na sastav mikrobiote, pridonoseći smanjenju upalnih procesa i jačanju obrambenih mehanizama tijela.
Iako je istraživanje povezanosti između prehrane i multiple skleroze još u razvoju, dosadašnji nalazi sugeriraju da bi prehrambene navike mogle igrati ključnu ulogu u prevenciji i upravljanju bolešću. Riba, posebno masna riba bogata omega-3 kiselinama, vitaminom D i taurinom, nameće se kao jednostavan, dostupan i prirodan izbor s potencijalnim dugoročnim dobrobitima za osobe s MS-om, ali i za sve one koji žele smanjiti rizik od njezina razvoja.
Redovita konzumacija ribe predstavlja jednostavan i učinkovit korak prema boljoj zaštiti živčanog sustava. Kada je zdravlje u pitanju, male promjene čine veliku razliku, a nekoliko ribljih obroka tjedno može biti upravo ta promjena. Bilo da je riječ o pečenoj skuši, salati s tunom ili domaćim srdelama na žaru, riba nudi niz ukusnih i zdravih mogućnosti koje hrane i tijelo i mozak.
Nutricionistički tim Vitaminoteke
Fotografija naslovnice: Freepik
Literatura:
• Black LJ, Zhao Y, Peng YC, Sherriff JL, Lucas RM, van der Mei I, i sur. (2020) Higher fish consumption and lower risk of central nervous system demyelination. Eur J Clin Nutr 74, 818–824. https://doi.org/10.1038/s41430-019-0476-z
• Johansson E, Guo J, Wu J, Olsson T, Alfredsson L, Hedström AK (2025) Impact of fish consumption on disability progression in multiple sclerosis. J Neurol Neurosurg Psychiatry. https://doi.org/10.1136/jnnp-2024-335200
• Rezaeizadeh H, Mohammadpour Z, Bitarafan S, Harirchian MH, Ghadimi M, Homayon IA (2022) Dietary fish intake and the risk of multiple sclerosis: a systematic review and meta-analysis of observational studies. Nutr Neurosci 25:681–689.
