U vremenu kada se čovječanstvo suočava s porastom kroničnih bolesti i pritiskom na prirodne resurse, pitanje održive, zdrave i dostupne prehrane postaje ključno. Mala plava riba; srdela, inćun i haringa predstavljaju jedinstvenu priliku za odgovor na ova dva izazova istovremeno. Ona je hranjiva, pristupačna i okolišno održiva, a njena bolja iskoristivost u ljudskoj prehrani mogla bi značajno smanjiti globalni zdravstveni teret.
Nutritivna snaga male plave ribe
Za razliku od crvenog mesa, koje ima veći ugljični otisak (količina stakleničkih plinova koja se ispusti u okoliš tijekom proizvodnje i prerade hrane) i manju nutritivnu vrijednost, mala plava riba obiluje esencijalnim nutrijentima (tvarima koje tijelo ne može samo proizvesti, a nužne su za rast, razvoj i očuvanje zdravlja). Ona je prirodni izvor visokokvalitetnih proteina, kalcija, željeza, cinka, joda, vitamina A i posebno vitamina B12, koji je često deficitaran u prehrani mnogih ljudi.
Nadalje, mala plava riba iznimno je bogata omega-3 masnim kiselinama, dokosaheksaenskom kiselinom (DHA) i eikozapentaenskom kiselinom (EPA), koje imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca, mozga i imunološkog sustava. Na primjer, porcija od 50 grama srdele može u potpunosti zadovoljiti dnevne potrebe djeteta za vitaminom B12 i osigurati gotovo polovinu potrebnog kalcija.
Izvor prehrane za milijune
U brojnim obalnim zajednicama diljem Afrike, Azije i Latinske Amerike, mala plava riba nije luksuz već svakodnevna prehrambena potreba. U Senegalu, srdela čini više od 70% ukupnog ribolova i oko 80% ukupne potrošnje ribe. Ona predstavlja osnovni izvor bjelančevina (proteina) i važnih hranjivih tvari, posebno za djecu i žene. Međutim, iako se godišnje ulovi velika količina male plave ribe, samo se oko 26% te ribe koristi za ljudsku prehranu, dok ostatak završava u industrijskoj preradi za stočnu hranu iuzgojnu ribu.
Ovaj način iskorištavanja ima ozbiljne posljedice, tijekom prerade se izgubi više od polovice vrijednih nutrijenata. Na primjer, uzgojeni losos, koji se često hrani prerađenom ribom poput srdele, sadrži tek 48% izvorne količine DHA i EPA, 27% vitamina D i svega 17% kalcija koje bi dobili iz konzumacije cijele srdele.
Potencijal za prevenciju bolesti
Mala plava riba nije samo hranjiva, ona je i moćan alat u prevenciji bolesti. Znanstveni modeli pokazuju da bi djelomična zamjena crvenog mesa malom plavom ribom mogla spriječiti između 500.000 i 750.000 smrti godišnje i sačuvati više od 15 milijuna godina zdravog života u svijetu. Bolesti koje su izravno povezane s prekomjernom konzumacijom crvenog mesa uključuju srčane bolesti (poput ateroskleroze i srčanog udara), moždani udar, dijabetes tipa 2 te karcinom debelog crijeva. Istovremeno, konzumacijom male plave ribe u prehranu se unose zaštitni čimbenici koji mogu ublažiti upalne procese, regulirati masnoće u krvi i poduprijeti zdravlje krvnih žila.
Održivost i pravednija raspodjela
Osim što je zdrava, mala plava riba ima i vrlo mali utjecaj na okoliš (nizak ugljični otisak), zbog čega se smatra jednom od najodrživijih namirnica. Za razliku od proizvodnje mesa ili biljne hrane, uzgoj i lov ovih riba ne traže navodnjavanje, korištenje gnojiva ni obradu tla, što znači da manje iscrpljuju prirodu i štede važne resurse poput vode i tla.
Međutim, kako bi se puni potencijal male plave ribe doista iskoristio, potrebno je promijeniti način na koji se tim resursom upravlja. Danas se velika količina ulovljene male plave ribe ne koristi za prehranu ljudi, već se prerađuje u riblje brašno koje služi kao hrana za uzgojenu ribu, a ta se riba zatim prodaje u ekonomski razvijenijim zemljama i na tržištima s većom potražnjom. Umjesto toga, ovaj vrijedan izvor hranjivih tvari mogao bi biti usmjeren prema prehrani ljudi, osobito onih u zajednicama koje se suočavaju s nedostatnom i jednoličnom prehranom te ograničenim pristupom kvalitetnoj hrani.
Da bi se to postiglo, nužno je poticati razvoj lokalne prerade ribe za prehrambene svrhe, osigurati zakonske okvire koji će dati prednost korištenju ribe za izravnu ljudsku potrošnju te postupno zamjenjivati riblje brašno održivijim alternativama poput mikroalgi, insekata ili biljnih proteina. Na taj bi se način značajne količine male plave ribe, umjesto da završe u industrijskoj preradi, mogle iskoristiti za unaprjeđenje prehrane upravo tamo gdje su najpotrebnije, u sredinama koje se svakodnevno suočavaju s glađu, neadekvatnom prehranom i nedostatkom esencijalnih hranjivih tvari.
Kulturna prihvaćenost i promjena navika
Unatoč očitim prednostima, potrošnja male plave ribe i dalje je relativno niska u mnogim regijama, dijelom zbog kulturnih stavova, a dijelom zbog nepristupačnosti. U nekim sredinama srdela i inćun percipiraju se kao „riba za siromašne“, dok druge zajednice nisu navikle konzumirati ribu s kostima ili jakim mirisom. Uspješni primjeri poput nacionalne kampanje u Peruu “Dame Anchoveta” (Daj mi inćuna), pokazuju da edukacija, dostupnost i inovativni recepti mogu povećati prihvaćenost i potrošnju ove male plave ribe. Nova rješenja uključuju razvoj proizvoda poput ribljih pašteta, začinskih dodataka i obroka prilagođenih djeci, sve s ciljem da se mala plava riba učini privlačnijom, ukusnijom i lakšom za pripremu.
Mala plava riba nije samo namirnica, ona je prilika. Prilika da se smanji smrtnost od kroničnih bolesti, da se prehrambeno osnaže najsiromašnije zajednice i da se istovremeno smanji pritisak na planet. Ako joj damo zasluženo mjesto u svakodnevnoj prehrani i u nacionalnim prehrambenim politikama, mogla bi igrati ključnu ulogu u zdravijoj, pravednijoj i održivijoj budućnosti za sve.
doc. dr. sc. Jelena Lončar
Izvor:
Xia, S., Takakura, J. Y., Tsuchiya, K., Park, C., Heneghan, R. F., & Takahashi, K. (2024). Unlocking the potential of forage fish to reduce the global burden of disease. BMJ Global Health, 9(3), e013511.
