Već svi znamo da jedemo premalo ribe i da smo daleko ispod prosjeka mediteranskih zemalja. No, što to što potrošače sprječava u većoj konzumaciji ribe, a što s druge strane utječe na konzumaciju?
U ovom članku osvrnut ćemo se na obilježja ribe koja su važna potrošačima pri kupovini, ali i na glavne razloge nekonzumacije iste.
Znanstvena istraživanja (provedena u Hrvatskoj, Europi, ali i izvan Europe) pokazuju da je potrošačima pri kupnji ribe najvažnija svježina, kvaliteta, okus i miris ribe. Brojni potrošači svježinu ribe prepoznaju po bistrim očima. Ipak, potrošači veliku važnost pridaju cijeni ribe i samoj dostupnosti. Problem dostupnosti javlja se češće u manjim sredinama, posebno u kontinentalnoj Hrvatskoj, što (uz nedostatak navike konzumiranje ribe) predstavlja glavni razlog smanjene konzumacije. Većina istraživanja pokazuje da potrošači daju prednost divljoj ribi u odnosu na uzgojenu. Što se tiče cijene ribe, tu postoje velike varijacije ovisno o vrsti ribe. Srdela, kao naša kraljica Jadrana, ima nisku tržišnu cijenu i vjerojatno je dostupna većini potrošača.
Iako većina hrvatskih potrošača preferira kupnju ribe u ribarnici, u tzv. rinfuzi, mlađi potrošači zainteresirani su i za samo pakiranje, odnosno preferiraju zanimljiv dizajn i praktičnu ambalažu. Hrvatski proizvođači zaslužuju pohvalu jer posljednjih godina sve veću važnost pridaju pakiranju ribe, te na tržištu nalazimo zanimljiva rješenja pakiranja svježe, smrznute i konzervirane ribe.
Kod kupnje ribe, potrošači veliki značaj pridaju samoj vrsti ribe pa se tako u Hrvatskoj preferira srdela, oslić, brancin, orada i šaran. Konzumenti ribe daju prednost domaćoj ribi i radije biraju svježu, nego konzerviranu ili smrznutu ribu.
U kontinentalnoj Hrvatskoj jede se više slatkovodne ribe u odnosu na primorsku Hrvatsku, ali generalno se u većem udjelu preferira morska riba.
Glavni razlog kupnje, a potom konzumacije ribe je njezina hranjiva vrijednost, tj. pozitivan utjecaj na zdravlje. Upravo to je razlog blagog povećanja konzumacije ribe na svjetskoj razini, a Hrvati također (iako vrlo sporo) prate taj trend.
A koji su glavni razlozi nekonzumacije ribe? Ranije studije pokazuju da su ključni razlozi neznanje, odnosno teškoće u prepoznavanju kvalitete i svježine ribe, viša cijena pojedinih vrsta ribe, kao i neznanje pripreme obroka od ribe. Uz to, prisutnost kostiju predstavlja barijeru za brojne potrošače, kao i miris svježe ribe i miris koji je prisutan kada se pripremaju jela od ribe. Osim toga, dio potrošača navodi da ih riba ne čini jednako sitima kao jela pripremljena od mesa. Tu je i ranije navedena nedostupnost ribe, posebno u manjim sredinama, kao i nedostatak navike konzumiranja ribe.
Ove informacije korisne su za same proizvođače, odnosno uzgajivače ribe, ali i sve dionike promocije konzumacije ribe.
Autor: Marina Tomić Maksan (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet)
