Prstaci (Litopaga litophaga)
Prstaci su strogo zaštićena vrsta školjkaša, valjkastog duguljastog oblika glatkih ljuštura. Žive u hridima gdje buše udubljenja pomoću kiseline koje otapaju stijenu. Rastu izuzetno sporo, pa se ne mogu usporediti s niti jednom vrstom u Jadranu. Procijenjeno je kako je potrebno 10 godina kako bi školjka narasla jedan centimetar. S obzirom da je nemoguće izvaditi prstac iz bušotine koju je školjka sama napravila bez razbijanja, izlovom prstaca uništavaju se velike površine obale. Uništavanjem kamenitih površina gdje su prstaci rasli dugi niz godina, uništavaju se i staništa ostalih vrsta koje žive na tom području, što može biti uzrokom nepovratnog uništenja izgleda stjenovite obale te nestanka cijele vrste. Stoga je 1995. godine na snagu stupio zakon kojim se zabranjuje izlov i prodaja prstaca na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
Iako cijenjeni u gastronomskom svijetu, prstace nemojte kupiti na tržnici ili prihvatiti u restoranu jer time doprinosite uništavanju naše predivne obale, ali i kršite zakon.
Plemenita periska (Pinna nobilis)
Iako ju možemo pronaći kao ukras u brojim konobama diljem naše obale, periska je strogo zaštićena jadranska vrsta. Endemska je vrsta u Sredozemlju, a rasprostranjena je u cijelom Jadranu. Najveći je školjkaš u Jadranu, koji za razliku od većine školjkaša raste uspravno. Periska se hrani fitoplanktonima, a i služi kao veliki filter kroz koji dnevno može proći i do 2000 litara. Proizvodi i bisere, a mnogi ljudi ne znaju kako je meso periske jestivo. Bilo za rižoto ili za ukras, nemojte loviti periske, mogli bi dobiti kaznu i do nekoliko tisuća kuna.
Drozd (labrus viridis)
Bimba, lenica, čvrljak, civela i lenača samo su neki od naziva za drozd, jedinu ribu u Jadranu koja je zaštićena zakonom koji propisuje trajni lovostaj. Glavni razlog odluke o trajnoj zabrani izlova ove vrste je njezina izuzetna rijetkost u Jadranu, te se smatra kako će se zabranom ulova doprinijeti njenoj revitalizaciji.
Drozd dolazi iz porodice usnača ili Labridae, pa je slična izgledom kao i ostale ribe iz njegovog roda. Duguljastog je oblika, a tijelo i rep su lagano zaobljeni. Zelene su boje, s bijelim pjegicama. Plahe je naravi, a hrani se rakovima i manjim ribama.
Ostale ugrožene vrste
Uz ove tri zaštićene vrste, čiji su lov i prodaja strogo zabranjeni, postoje još neke vrste čiji je lov na neki način ograničen. Prema Zakonu o morskom ribarstvu, radi zaštite tuna i tuni sličnih vrsta te morskih pasa, zabranjena je upotreba pridnenih mreža stajačica za ulov sljedećih vrsta riba: tunja dugokrilca (Thunnus alalunga), atlantske tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius), grboglavke (Brama brama), morskih pasa vrsta glavonja (Hexanchus griseus) i psine goleme (Cetorhinus maximus), te morskih pasa iz porodica lisice (Alopiidae); modrulji (Carcharhinidae); mlatovi (Sphyrnidae) i kučine (Lamnidae).
Glavni razlozi ugroženosti hrskavičnih riba u Jadranu su intenzivni pridneni ribolov različitim priobalnim alatima, kao što su obalne koće, parangali i mreže. Njihovi biološki čimbenici kao što su mala reprodukcijska moć, relativno mala gustoća populacije, spori rast, ograničena rasprostranjenost u Jadranu čine ih dodatno osjetljivima na povećani ribolovni napor.
Određene vrste, poput srdele i tune od posebne su gospodarske važnosti. Kako bi se spriječila ugroženost gospodarski važnih vrsta, određene vrste ribe i morskih vrsta zaštićene su posebnim mjerama poput lovostaja i lovnih kvota te propisivanjem načina i alata kojima ih se smije loviti.
Prema Zakonu o morskom ribarstvu, lovostaj je vrijeme u kojem se pojedine vrste riba i drugih organizama ne smiju loviti. Tako se primjerice za srdelu, sitnu plavu ribu koja se najčešće nalazi na tanjurima većine Hrvata, primjenjuje lovostaj od sredine prosinca do sredine veljače.
Osim lovostaja, Zakon propisuje i namanju veličinu gospodatski važnih vrsta riba i drugih morskih organizama ispod koje se ne smiju loviti, niti stavljati u promet. Tako se, na primjer, ne smiju loviti srdele manje od 10 cm, oslići ispod 16 cm duljine, dok škampi ne smiju biti manji od 7 cm.
Na kraju, nemojte za uspomenu s godišnjeg odmora nositi periske ili prstace, ostavite ih u njihovom prirodnom okruženju. Time ćete očuvati predivnu obalu našeg Jadranskog mora, ali i poštovati zakon. Isto tako, informirajte se o lovostajima vrsta ribe koje najčešće konzumirate kako bi na tržnici znali pravilno odabrati.
