Autor: RED FORK
Latinski naziv: Sprattus sprattus
Engleski naziv: European sprat
Regionalni naziv: sardelina, srdelica, srdelin, belac, gavica, pistač, šarakina
Opis i podrijetlo: Papalina (Sprattus sprattus) je mala morska riba iz porodice haringi. Doseže dužinu od 17 cm i masu od oko 20 g. Papalina ima izduženo tijelo modro-zelene boje koja na bokovima prelazi u srebrnu te prema dnu u bijelo-srebrnu boju. Živi u jatima Sredozemnog mora i istočnog Atlantika, no ima je i sjevernije, sve do norveških obala i Baltičkog mora.
Energetska i nutritivna vrijednost:
Energetska vrijednost 100 g svježe papaline iznosi 172 kcal / 718 kJ, od toga sadrži 18,3g proteina i 5,2 g masti. Od minerala svježa papalina sadrži jod (64 μg), selen, (10 μg), (kalij (320 mg), fosfor (240 mg), magnezij (537 mg), kalcij (97 mg), željezo (1,1 mg), cink (1,7 mg), bakar (0,09 mg) i mangan (0,04 mg). Od vitamina svježa papalina sadrži vitamine B kompleksa, tiamin (0,04 mg), riboflavin (0,20 mg), niacin (3,0 mg), pantotensku kiselinu (0,71 mg), vitamin B6 (0,27 mg), vitamin B12 (7 μg), vitamin E (0,51 mg), vitamin D (13 μg).
Meso papaline ima malu energetsku vrijednost što je čini namirnicom pogodnom za uravnoteženu i raznovrsnu prehranu. Masti ili masnoće su značajan makronutrijent u ljudskoj prehrani. Primarno masti služe kao energija, sastavni su dijelovi raznih komponenti u tijelu poput stanica, hormona, enzima i mnogih drugih spojeva. Masnoće iako su značajne u ljudskoj prehrani, ako se konzumiraju u prevelikim količinama imaju negativne posljedice na ljudsko zdravlje. Papalina kao i druge ribe također sadrži masti, odnosno masne kiseline.
Papalina sadrži relativno male količine zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Udio višestruko nezasićenih, omega-3 masnih kiselina kojih nam u pravilu nedostaje u prehrani, u srdeli se nalaze u visokim količinama, što ju čini kvalitetnom namirnicom u svako doba godine. U većim količinama prisutni su i minerali poput joda, selena i cinka, te vitamin D važan za održavanje razina kalcija u tijelu i zdravlje kostiju. Papalina je i dobar izvor lako probavljivih proteina nužnih za rast, razvoj i održavanje funkcija organizma.
Blagotvorna svojstva:
Papaline sadrže nizak udio zasićenih masnih kiselina i visok udio višestruko nezasićenih omega-3 masnih kiselina koje su nužne za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava. Omega-3 masne kiseline imaju mnoge blagotvorne učinke za organizam, neki od tih uključuju smanjenje razine ukupnih masnoća i kolesterola u krvi. Omega-3 masne kiselina produljuju vrijeme grušanja krvi, točnije smanjuju rizik nastanka tromba zbog smanjenja sinteze eikosanoida zaslužnih za upalne procese u organizmu. Također zbog smanjenja upalnih procesa bitne su za zdravlje zglobova te poboljšavaju moždanu aktivnost. Meso papaline sadrži minerale od kojih je bitno spomenuti jod koji sudjeluje u sintezi hormona štitnjače, selen kao dio enzimatskog sustava obrane i zaštite organizma, cink bitan u funkciji imunosnog sustava, čime se papalina penje na visoko mjesto po kvalitete mesa ribe.
Kupovanje i čuvanje:
Meso papaline kratkotrajno se skladišti na temperaturama od 0-4°C, dok se na duže vrijeme skladišti smrzavanjem na -18°C. Kod kupnje treba obratiti pozornost na svježinu ribe, prvenstveno čvrstoću i vlažnost tijela, izgled očiju koje moraju biti sjajne i bistre, izgled ljuske i repa koji moraju biti neoštećeni i čvrsti. Također bitno je da riba nema neugodan miris.
Priprema jela:
Papaline se vrlo lako pripremaju, a mogu se jesti očišćene, bez glave ili cijele zajedno s kostima. Uglavnom se pripremaju tako da se uvaljaju u brašno i prže u ulju. Međutim zdravija preporuka je peći ih u pećnici na papiru za pečenje sa začinskim biljem i povrćem. Na kraju pečenja, preporuka je dodati malo maslinova ulja, za dodatni gastronomski užitak. Meso papaline dobro se slaže uz češnjak, peršinov list, kapare i limunov sok, a može se i konzervirati u različitim marinadama.
