Povezanost konzumacije ribe sa zdravljem sve je češći predmet istraživanja zbog prepoznatih blagotvornih učinaka omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u ribi. Brojne epidemiološke studije ispitivale su utjecaj unosa ribe na različite zdravstvene ishode, uključujući smrtnost, kardiovaskularne bolesti, metaboličke poremećaje, kognitivne poremećaje, razvoj karcinoma i druge zdravstvene probleme. Međutim, rezultati istraživanja nisu uvijek dosljedni, što može biti posljedica metodoloških razlika, pristranosti u izvještavanju i drugih okolišnih čimbenika. Stoga se javlja potreba za provedbom sustavnih pregleda postojećih studija koji nastoje objediniti i procijeniti snagu dokaza o učincima konzumacije ribe na zdravlje.
Nova opsežna meta-analiza imala je za cilj istražiti 66 različitih zdravstvenih ishoda povezanih s konzumacijom ribe. Pregledom stručne literature, odabrana je ukupno 91 studija o povezanosti konzumacije ribe s različitim zdravstvenim ishodima koje su zadovoljile visoke kriterije uključivanja u navedeno istraživanje.
Od ukupno 66 istraženih zdravstvenih ishoda povezanih s konzumacijom ribe, 34 zdravstvena ishoda pokazala su se kao nedovoljno znanstveno utemeljena bez značajne povezanosti, dok su 32 različita zdravstvena ishoda identificirana kao korisna. Daljnja analiza 32 korisna zdravstvena ishoda dovela je do zaključka o postojanju 17 jedinstvenih zdravstvenih ishoda značajno povezanih s konzumacijom ribe.
Uočena je povezanost konzumacije ribe sa smanjenim rizikom od smrtnosti općenito, zatim od smrtnosti od posljedica raka prostate te smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Također je pronađena povezanost konzumacije ribe sa smanjenim rizikom od pojave različitih tumora poput raka jednjaka, tumora mozga, kralježnične moždine i oka, ne-Hodgkinovog limfoma (raka koji se razvija u bijelim krvnim stanicama- limfocitima) te raka usne šupljine. Otkrivena je i veza između povećane konzumacije ribe i smanjenog rizika od obolijevanja od akutnog koronarnog sindroma, cerebrovaskularnih bolesti, metaboličkog sindroma, multiple skleroze, gubitka vida, upalnih bolesti crijeva, kao i s povoljnim nižim razinama triglicerida u serumu. Konzumacija ribe je pozitivno utjecala i na povišenje koncentracije vitamina D u krvi i korisnog HDL-kolesterola.
Prema analizama odnosa doze i učinka tj. konzumacije ribe (posebno masne ribe) sa zdravstvenim ishodima, preporučena količina ribe koja može pružiti navedene zaštitne učinke je konzumacija od jedan do dva puta tjedno.
Općenito, ribu dijelimo u dvije temeljne kategorije prema sadržaju masti na masnu (plavu) ribu i bijelu ribu. Tuna, srdela, palamida i skuša primjeri su masne ribe u kojoj se nalazi veća količina omega-3 masnih kiselina. Nutritivne komponente ribe, posebice omega-3 masne kiseline, kao što su eikozapentaenska kiselina (EPA), dokozapentaenska kiselina (DPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA) pružaju zaštitni učinak protiv razvoja kardiovaskularnih i kognitivnih poremećaja kao i različitih vrsta karcinoma zbog svojih imunomodulatornih, protuupalnih i antikancerogenih djelovanja te pozitivnog učinka na metabolizam lipida i glukoze.
Iako točni mehanizmi djelovanja kojima konzumacija ribe blagotvorno utječe na zdravlje nisu još potpuno utvrđeni, riba zbog svog bogatog nutritivnog sastava koji uključuje omega-3 masne kiseline, vitamine (osobito vitamin D), esencijalne aminokiseline i elemente u tragovima (osobito selen) te njihova kemoprotektivna, antikarcinogena i protuupalna djelovanja kao i sinergijska antioksidacijska svojstva, barem djelomično mogu razjasniti važnost konzumacije ribe na putu ka zdravlju.
Čak i mali pozitivni učinci na zdravlje pojedinca, mogu pridonijeti povoljnim javnozdravstvenim trendovima. Na tom putu, raznolika i uravnotežena prehrana trebala bi nam predstavljati nezaobilazno polazište. Riba kao izvor brojnih vrijednih nutrijenata, trebala bi se naći na našem jelovniku barem jednom, a poželjno dva puta tjedno ili više.
Izvor:
Zhao H, Wang M, Peng X, Zhong L, Liu X, Shi Y i sur. (2023) Fish consumption in multiple health outcomes: an umbrella review of meta-analyses of observational and clinical studies. Annals of Translational Medicine 11. https://dx.doi.org/10.21037/atm-22-6515
Nutricionistički tim Vitaminoteke
