Riba ne spada u red namirnica koje se daju dojenčetu u početku dohrane upravo zbog rizika od alergije, no ipak zbog izuzetne prehrambene vrijednosti koja je čini pravim prijateljem zdravlja, riba ima svoje mjesto u jelovniku djeteta od rane dobi.
Zašto riba ima tako veliko prehrambeno značenje?
Sadrži omega-3 masne kiseline. Ove tvari čine dio obitelji višestruko nezasićenih masnih kiselina i predstavljaju element koji je najznačajniji za ribe (za razliku od mesa koje sadrži zasićene masne kiseline). Nazivaju se još i esencijalne masne kiseline jer ih organizam ne može sam stvarati, nego ih mora dobiti hranom.
- Njihovo izuzetno značenje je u sljedećem:
- Imaju značajnu ulogu u sazrijevanju živčanog sustava i mrežnice oka.
- Imaju veliko značenje u prevenciji pojave bolesti srčano-žilnog sustava (kardiovaskularne bolesti) u odrasloj dobi, posebno visokog krvnog tlaka.
- Djeluju na stvaranje određenih tvari u organizmu, koje imaju ulogu u regulaciji temperature, arterijskog pritiska te protoka krvi kroz mozak.
- Imaju pozitivan učinak na mozak i njegovu aktivnost.
- Donose u organizam biološki vrijedne bjelančevine.
S nutricionističkog stanovišta riba ima istu vrijednost kao i meso jer njezine bjelančevine sadrže svih 21 aminokiselinu uzimajući u obzir i one esencijalne (ukupno njih 9), koje organizam ne može stvarati sam i unos hranom je neophodan.
Upravo sadržaj ovih aminokiselina određuje biološku vrijednost namirnice: bjelančevine koje sadrže ribe imaju visoku biološku vrijednost za razliku od bjelančevina biljnog porijekla.
Riba daje organizmu sve bjelančevine koje su mu neophodne za razvoj stanica i tkiva.
Sadrži sljedeće vitamine:
- B2 i B6 koji imaju značajnu ulogu u zaštiti tkiva, kože i vida.
- B12 koji je neophodan za rast crvenih krvnih stanica-eritrocita (u nedostatku ovog vitamina dolazi do megaloblastične anemije) i za pravilno funkcioniranje živčanog sustava.
- PP (ili B3) važan je za rast.
- D neophodan za rast i pravilan razvoj koštanog sustava i zubi.
- K neophodan je u procesu zgrušavanja krvi.
Bogata je mineralima:
- Kalcij i fluor – važni su za razvoj kostiju i zubi.
- Fosfor – vezan uz masti čini fosfolipide, koji su neophodni u stimulaciji moždane aktivnosti.
- Jod – prisutan u morskim ribama, služi za ujednačenje tekućine u organizmu i za dobro funkcioniranje štitne žlijezde.
- Željezo – važno za formiranje crvenih krvnih stanica (eritrocita) i za sintezu hemoglobina, krvne boje koja služi za prijenos kisika u sva tkiva u organizmu.
Obroci ribe – prema kalendaru dohrane
Djeca u koje postoji rizik od alergijske reakcije trebala bi dobiti ovu namirnicu tek nakon navršene godine dana (obično je jedan od roditelja ili braće alergičan na ribu), nikako prije.
Dojenče koje nema sklonost alergiji može dobiti obrok ribe nakon šest mjeseci pod uvjetom da je već naviklo na kašice od povrća, voća, mesa i žitarica. Uvođenje ribe u prehranu dojenčeta pridonosi navici u usvajanju drugačijeg okusa, a s druge strane znači i unos važnih prehrambenih tvari značajnih za rast.
U dobi od šest mjeseci dojenče udvostruči težinu koju je imalo pri rođenju, a u visinu je naraslo oko 15 cm. U idućih šest mjeseci razvoj motorike je vrlo brz, mišići su sve snažniji, a utrošak energije značajan. Potreba za bjelančevinama iznosi obično 13-21 g dnevno za dječake i 11-19 g za djevojčice.
Riba predstavlja optimalnu alternativu za meso; lakše je probavljiva jer njezino meso ne sadrži vezivno tkivo (tj. nije žilavo, nego rahlo).
Za prve obroke prikladniji su gotovi pripravci u obliku kašica – homogenizirani (ili liofilizirani) jer nude niz prednosti:
- Proizvode ih tvrtke specijalizirane za proizvodnju dječje hrane, koje koriste ribu iz posebno zaštićenih zona daleko od mogućeg zagađenja.
- Pri uzgoju riba koristi se kontrolirana hrana, a i transport i obrada strogo se kontroliraju.
- Namirnica postaje lakše probavljiva za nezreli organizam jer se tehnološkim procesom riblje meso usitnjava do najfinijih komadića.
- Praktično higijensko pakiranje u sterilnim staklenim posudicama: prije upotrebe dovoljno je zagrijavanje obroka u toploj vodi, ne sadrži konzervanse i zato kada su jednom otvoreni, mogu se čuvati u hladnjaku tijekom 24 sata zatvoreni originalnim zatvaračem.
Izbor ribe za dohranu u dječjoj dobi
Svakako u početku dati one koje nemaju intenzivan miris i blagog su okusa, npr. pastrva ili oslić. Oprez s ribama koje žive na dnu u dubini kao npr. list jer mogu biti zagađene. Ribe manjih dimenzija imaju prednost jer je manja mogućnost zagađenja solima teških metala.
Kada se dijete navikne na novi okus, rado će prihvatiti ribu nešto intenzivnijeg okusa i mirisa kao što su orada, brancin ili losos. Dijete konačno razvija okus i jednoj vrsti ribe dat će prednost pred drugom.
Bolje je kupovati u ribarnicama ili velikim trgovinama koje odgovaraju za kvalitetu prema zakonskim propisima.
Kako prepoznati je li riba svježa?
Ako želite pripremiti riblji obrok kod kuće, pri kupnji treba obratiti pozornost na sljedeće:
- škrge moraju biti crvene,
- oči izgledati bistre i okrugle (ne utonule),
- miris ne smije biti prejak,
- oblik: ako primite ribu za glavu, mora ostati ravna,
- meso mora biti elastično, nikako meko i mlohavo.
Oprez pri kupnji smrznute ribe
Smrznuta riba predstavlja vrlo dobru alternativu svježem proizvodu jer sadržava ista prehrambena svojstva. Ali treba provjeriti datum do kada proizvod vrijedi i treba provjeriti, ako je moguće, da je čuvana na jednakoj temperaturi nižoj od 18°C.
Vrlo je važno da budete sigurni kako tijek zamrzavanja nije prekinut: ako je, na proizvodu će biti vidljivo inje. U tom slučaju namirnica (bilo koja pa tako i riba) gubi svoja nutritivna svojstva, a može biti i opasna po zdravlje. Iz tog razloga važno je nakon kupnje nositi duboko smrznute proizvode kući u posebnim torbama. Jednom odmrznuta riba mora se potrošiti unutar 12 sati i nikako ne smije biti ponovno zamrznuta.
Kako pripremiti ribu za dojenče kod kuće?
- Proces pripreme počinje dobrim čišćenjem ribe. Ukoliko je prodavač odstranio iznutrice, treba provjeriti je li odstranio sve. Čišćenju ljuski posvetiti posebnu pozornost, a potom dobro i dugo prati ribu pod tekućom vodom.
- Za prve obroke preporučljivo je kuhanje na pari: ribu staviti u posebnu (žičanu) košaricu i kuhati u loncu s malo vode. Nakon 20 minuta je kuhana, odstrani se glava, rep, koža i kosti. Riblje meso se potom dobro usitni vilicom i doda dječjem obroku.
- Od osmog mjeseca dalje dojenče može dobiti obrok ribe uz prilog od povrća. U toj dobi dojenče može dobiti i ribu pripremljenu u pećnici: riba se stavi u posebni papir za pečenje i položi u posudu bez dodatka ulja. Nakon 20 minuta je pečena i potom se s njom postupa kao i nakon kuhanja na pari.
- U prvoj godini života niti jednoj se namirnici ne dodaje sol pa tako ni ribi.
- Tek nakon navršene dvije godine dijete može dobiti pečenu ribu, ali ne prečesto i u malim obrocima, pod uvjetom da se riba priprema na djevičanskom maslinovom ulju.
Riba kao namirnica sigurno spada u zdravu prehranu. Lako je probavljiva, uz najpovoljniji sadržaj omega -3 masnih kiselina, bjelančevina, minerala i vitamina. Vrlo je korisna za mladi organizam u rastu od rane dobi.
Ako postoji sklonost alergiji u obitelji, potreban je oprez. Riba se u prehranu uvodi kasnije tijekom prve godine, a izbor treba usmjeriti na one lakše probavljive vrste riba a mogu se koristiti i smrznuti riblji proizvodi. Ako dijete ima jasne kliničke simptome koji ukazuju na alergiju (npr. ekcem), uvođenje ove vrijedne namirnice bolje je odložiti za kasnije razdoblje.
Ako postoji sklonost alergiji u obitelji, potreban je oprez. Riba se u prehranu uvodi kasnije tijekom prve godine, a izbor treba usmjeriti na one lakše probavljive vrste riba a mogu se koristiti i smrznuti riblji proizvodi. Ako dijete ima jasne kliničke simptome koji ukazuju na alergiju (npr. ekcem), uvođenje ove vrijedne namirnice bolje je odložiti za kasnije razdoblje.
