Poznato je kako zapadnjački način prehrane koji podrazumijeva obilnu potrošnju visoko procesirane hrane i ‘hrane za van’, ne samo da uzrokuje alarmantne posljedice na zdravlje cijelog organizma, već nam sve više uskraćuje i uživanje u cjelokupnom procesu uzgoja i pripreme hrane.
Epidemija nezaraznih bolesti
Globalno se suočavamo rastućom epidemijom kroničnih nezaraznih bolesti. Iznenađujući podatak govori kako se čak 68% smrtnih slučajeva u svijetu pripisuje nezaraznim bolestima, a bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti.
Također, poznato je kako osobe s bolestima srca i krvnih žila imaju veću učestalost depresije u usporedbi s općom populacijom, a zanimljivo je i kako je sama depresija čimbenik rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Manje je poznato kako depresija i bolesti srca i krvnih žila imaju slične osnovne biološke čimbenike rizika kao što su upalni procesi, niske razine višestruko nezasićenih omega-3 masnih kiselina u organizmu te loše prehrambene navike. Depresija i anksioznost općenito su prepoznati kao neovisni čimbenici rizika za koronarnu srčanu bolest, a depresivni poremećaji povezuju se i s obilježjima metaboličkog sindroma, uključujući pretilost, intoleranciju glukoze i povećanu razinu masnoća u krvi.
Iz tog se razloga zapadnjački način prehrane, koji manjka plavom masnom ribom, povezuje s povećanim rizikom od nastanka mentalnih zdravstvenih problema koji uključuje različite simptome depresije.
Kako plava riba zapravo pomaže?
Ljudski mozak izgrađen je od visokog udjela masnih kiselina. Naime, siva tvar u mozgu sadrži čak 50% višestruko nezasićenih masnih kiselina i to 33% omega-3 masnih kiselina koje se moraju unijeti putem hrane. Naime, omega-3 masne kiseline uključene su u mehanizam komunikacije stanica mozga, a zanimljivo je i kako membrana živčanih stanica sadrži višestruko nezasićene masne kiseline.
Razina omega – 3 masnih kiselina utječe na propusnost membrane u centralnom živčanom sustavu, a nedostatak ove masne kiseline povezan je s disfunkcijom i oštećenjem neurotransmitera serotonina i dopamina. Serotonin se smatra prirodnim stabilizatorom raspoloženja. Ova dva hormona, često nazivanima i „hormonima sreće“, uz ostale mnogobrojne funkcije pomažu i smanjiti depresiju te regulirati anksioznost.
Omega-3 masne kiseline imaju izravan utjecaj na status serotonina. Zanimljivo je kako su istraživanja pokazala kako su osobe koje konzumiraju ribu manje sklone depresiji, a kao pojednostavljeno objašnjenje navodi se kako omega – 3 masne kiseline iz ribe ne samo da povećavaju učinkovitost vezanja već postojećeg serotonina na njegove receptore, nego i povećavaju broj mjesta stvaranja serotonina u organizmu.
Istraživanja pokazuju kako je unos ribe veći od 150 g/tjedno povezan sa smanjenom razinom upalnih procesa u tijelu koji će blagotvorno utjecati i na bolesti srca i krvnih žila, ali i na simptome depresije. To podupire hipotezu da konzumacija plave masne ribe može dovesti do smanjenja depresivnih simptoma utjecajem na upalne procese u tijelu.
Zaključno, uz sve ostale blagotvorne učinke koje plava riba ima na naše zdravlje, bolje raspoloženje nikome nije na odmet. Ako do sada niste imali dovoljnu motivaciju uključiti plavu ribu u vaš tjedni jelovnik, ovakvi pozitivni rezultati mnogobrojnih istraživanja zasigurno će pomoći. Uz zaštitu srca i krvnih žila, dva serviranja plave ribe tjedno blagotvorno će djelovati i na vaše raspoloženje. Stoga nema razloga da ovog vikenda ne posjetite ribarnicu i odaberete manje ili veće primjerke jadranske plave ribe, od srdele do skuše ili tune.
Autor: Nutricionistički tim Vitaminoteke
