*Autor: Filip Bukša, WWF Adria
Diljem svjetskih mora i oceana postoje mjesta koja su prepoznata kao ona od posebnog značaja za zaštitu morskih resursa. Zbog posebnih fizikalnih i ekoloških uvjeta koji ih krase to su mrjestilišta i rastilišta brojnih vrsta. U Jadranskom moru najpoznatije takvo područje objedinjeno je pod nazivom Jabučka kotlina.
Pogled na geografske karakteristike ovog područja upućuje na njegove posebnosti. Jabučka kotlina smještena je u središnjem dijelu Jadrana te obuhvaća gotovo 10% njegove površine. Ograničena je izobatom od 100 metara dubine dok maksimalne dubine dosežu 270 metara. Ova geografska svojstva uvjetuju ulijevanje (downwelling) hladnih te hranom bogatih vodenih masa koje predstavljaju osnovu za razvoj života. Smatra se da se u Jabučkoj kotlini nalazi 23% ukupne biomase gospodarski važnih vrsta sjevernog i središnjeg Jadrana. To je jedno od najistraživanijih područja Jadranskog mora prvenstveno zbog svoje ekološke i ekonomske važnosti.
S toga ne čudi da je ovo područje osobito bitno ribarima s obje strane Jadrana. Jabučka kotlina je glavno ribolovno područje u Jadranskom moru koje iskorištavaju hrvatska i talijanska koćarska flota, te preko 30% koćarskog ulova dolazi iz ovog područja Jadrana. Međutim stokovi gotovo svih zastupljenih vrsta su u vrlo lošem stanju kao rezultat prelova. Velike industrijske koćarice sustavno iskorištavaju ovo područje usprkos njegovoj udaljenosti od obalnih područja Jadrana.
Zabrinjavajuće stanje ribolovnih resursa Jadranskog mora rezultiralo je porastom interesa za zaštitu ovog područja. Napori usmjereni ka zaštiti Jabučke kotline odvijali su se na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Nažalost, konkretnom dogovoru oko načina zaštite prethodile su godine i godine neslaganja hrvatske i talijanske administracije. U srpnju 2015. godine na bilateralnoj razini konačno je uspostavljena jednogodišnja mjera zabrane koćarskog ribolova unutar najdubljeg dijela Jabučke kotline s ciljem zaštite škampa i oslića. Kao rezultat pritiska znanstvenih tijela s obje strane Jadrana, ova mjera produžena je za još tri mjeseca 2016. godine. Nakon isteka, unatoč hrvatskom zalaganju za nastavak zaštite ista nije produžena s talijanske strane i čitava priča pala je u vodu.
Koristeći spoznaje o mogućim pozitivnim učincima zaštite iz prethodnih godina (projekt Medits) te spoznaje da tako kratke obustave ribolova ne mogu rezultirati dugoročnim učincima zaštite, hrvatska administracija poticala je intenzivne pregovore s talijanskim ribarima, znanstvenicima i administracijom. Iako nimalo lagani, pregovori su rezultirali odlukom da se zaštita Jabučke kotline uspostavi na nacionalnim razinama za razdoblje od tri godine. Nakon isteka ove mjere dogovorena je ponovna procjena stanja resursa te sukladno tome produljenje adekvatnih mjera zaštite. Želja hrvatske administracije je da se ove mjere učvrste i na međunarodnoj razini te su stoga obje zemlje poslale svoje prijedloge prema Europskoj komisiji (DG MARE). Republika Hrvatska u svoj je prijedlog uvrstila co-management, pristup koji predstavlja prekretnicu u načinu upravljanja ovakvim područjima gdje ribari, znanstvenici, nevladin sektor i administracija zajedno oblikuju mjere zaštite.
Prosinac, 2017
